Labour market Strategy
BUK BLONG MEKRERE: INFOMESEN BLONG OL WOKMAN BLONG RSE
ISBN: 978-0-478-33338-1
WELKAM!
Welkam long RSE Niu Silan.
RSE i minim Recognised Seasonal Employer (hemia ol kampani we oli save karem ol wokman blong kam wok smoltaem long Niu Silan). Wan RSE hemi wan bos o kampani we Kavman blong Niu Silan hemi agri blong hemi save karem ol wokman blong narafala kantri blong kam wok long hem.
Olgeta we oli planem frut mo ol kaen kabis o vejtebol long Niu Silan oli nidim moa wokman sam taem long yia blong helpem olgeta long garen. Bambae yu wok long wan eria blong agrikalja we nem blong hem hotikalja (frut mo vejtebol) o narawan we hemi vitikalja (waen).
Infomesen ia hemi blong helpem yu blong meksua se yu no westem taem blong yu taem yu stap wok long Niu Silan. Bos blong yu mo Dipatmen blong Leba bambae oli gat moa infomesen blong helpem yu long saed blong wok mo laef long Niu Silan.
Hemia wan gudfala janis we yu gat mo i stap long yu nao blong yusum. Mifala i wisim yu Gud Lak.
Tim blong RSE blong Niu Silan
MANE
PEI BLONG YU
Mane blong yu bambae igo long wan akaon long bank we bos blong yu bambae hemi stretem blong yu. Bambae yu risivim wan pepa blong Pei we i soem hamas oli pem yu, olsem wanem oli pem yu, mo wanem nao oli katemaot long Pei blong yu.
Olsem wan wokman haf blong yia, bambae oli pem yu folem wan long ol trifala wei ia:
1. Praes long wan wan haoa
Sipos kontrak blong yu i talem se oli pem yu long wan wan haoa, i minim se bambae oli pem yu long wan praes stret long evri haoa we yu wok.
Blong givim eksampol: sipos yu bin wok 30 haoa mo praes blong yu long wan wan haoa hemi $NZ12, bambae oli pem yu $NZ360 BIFO oli katemaot takis mo ol nara samting. Takis mo ol nara samting we oli katem long mane blong yu i mekem se Pei blong yu igo daon.
2. Praes long wan wan pis wok
Praes blong wan wan pis wok i minim se bambae oli pem yu wan amaon evri taem yu finisim wan spesel wok. Blong givim eksampol, long indastri blong apol, oli save pem wan stret praes blong wan wan basket o bokis we yu fulumap wetem apol. Hemia i minim se moa yu wok kwik, moa oli pem yu.
Blong givim eksampol: sipos oli pem yu $NZ30 long wan wan basket o bokis blong apol we yu fulumap, mo yu bin fulumap 15 basket o bokis long en blong wik, bambae oli pem yu $NZ450 bifo oli katemaot takis mo ol narafala samting. Moa basket, moa mane.
3. Tufala tugeta
Maet praes blong yu i save jenis. Hemia i save hapen taem kaen wok we yu stap mekem i jenis. Blong givim eksampol, taem yu niu long wan wok maet yu stat wetem wan praes long wan wan haoa afta i jenis igo long praes blong wan wan pis wok taem yu gat moa save mo yu wok moa kwik.
Maet Pei blong yu hemi defren long Pei blong narafala wokman, i dipen long kaen wok we yu mekem mo wei we oli pem yu.
Pei long taem blong spel
Yu gat raet blong kasem pei blong spel long wan wan yia we hemi 8% blong totel pei blong yu bifo oli katem takis long hem. Sam bos oli inkludim mane blong spel long Pei blong yu evri wik, narawan oli pem taem yu finis long wok blong yu.
Meksua se yu gat inaf mane taem yu kasem Niu Silan blong pem ol samting we yu nidim kasem taem we yu karem fes Pei blong yu.
Sipos yu gat kwestin long saed blong pepa blong Pei blong yu, go lukim lida blong grup o bos blong yu.
WANEM OLI SAVE KATEM AOT LONG PEI BLONG YU
Mane we yu winim mbae ino faenol amaon we yu kasem long han blong yu from i gat ol samting we oli katem long Pei blong yu. Nomata we yu no karem mane ia long han blong yu, ol samting we oli katem long Pei blong yu i helpem yu blong wok mo laef long Niu Silan, mo blong gat akses long ol defren kaen sevis.
Takis
Takis o PAYE loa nao i mekem se bos blong yu i mas katem long Pei. Takis hemi mane we oli katemaot long Pei blong yu blong givim igo long Kavman blong Niu Silan. Evri man we i wok long Niu Silan i mas pem takis. Bos blong yu i save talem long yu hamas takis bambae hemi katem long Pei blong yu. Mo tu yu save jekem long pepa blong Pei blong yu.
Nara Samting We Maet Oli Save Katem Aot Long Pei Blong Yu
Igat sam samting we oli save katem long Pei, be wetem agrimen blong yu nomo long raeting. Sipos yu alawem bos blong yu blong katem praes blong ol samting ia aot long Pei blong yu, hemi moa isi long yu blong manejem mane blong yu. Bos blong yu i mas eksplenem gud long yu wanem nao oli pem yu, wanem i stap long pepa blong Pei blong yu, wanem nao bambae oli katem long mane blong yu mo askem yu sipos yu agri long hem. Yu save kanselem agrimen blong yu eni taem be stil yu mas pem bak mane.
Yu no wari, bambae oli soem evri samting we oli karemaot long pei blong yu long Dipatmen blong Leba blong hemi jekem, meksua se evri samting i stret.
Pem pasis
Bos blong yu mo yu, yutufala i sherem praes blong pasis blong yu long plen aot long ples blong yu igo long Niu Silan, haf haf. Sipos bos blong yu hemi pem fulwan pasis blong yu bambae yu mas pem bak haf mane blong hem mo hemia nao from wanem bos blong yu hemi save katem amaon ia aot long Pei blong yu. Maet yu mas pem pasis blong yu insaed long kantri.
Pem haos
Bos blong yu hemi mas faenem wan sef mo stret ples blong slip blong yu long wan praes we i fea long Niu Silan mo we Dipatmen blong Leba hemi bin jekem. Hemi save katem mane blong rentem haos long Pei blong yu o yu save pem yu wan daerekli.
Laet mo ol narafala samting blong laef
Yu nao yu shud pem laet mo ol narafala samting blong laef we i stap tugeta wetem renhaos. Mo tu maet yu mas pem pasis blong yu long ples we yu stap long hem. Yu save mekem se oli karemaot long Pei blong yu o yu save pem yu wan daerekli. Sam bos oli inkludim laet long praes blong renhaos blong yu. Askem bos blong yu wanem hemi inkludim mo wanem yu mas pem yu wan.
Afta ol samting ia i kam aot long Pei blong yu bambae yu gat mane istap long akaon blong yu long bank. Wanem yu mekem wetem mane ia hemi impoten!
BLONG SEVEM MANE MO SANEM MANE LONG WAN PLES IGO LONG NARAFALA PLES
Sevem mane
Blong sevem mane yu mas strong. I gat plante samting blong switim yu blong spenem mane long Niu Silan!
Bos blong yu i save helpem yu blong sevem mane taem hemi putum sam mane aot long Pei blong yu igo long wan defren akaon long bank mo livim yu wetem inaf mane blong kavremap praes blong laef evri wik. Yu mas agri long hem long raeting sipos yu wantem mekem olsem.
Sanem mane i go bak long hom
Yu save sanem mane i go bak long hom blong yu be yu mas pem wan fi. Bank we i holem akaon blong yu bambae i save helpem yu. Be yu save yusum ol narafala bank o bisnes o kampani blong sanem mane. I sas moa sipos yu sanem mane i go bak long hom oltaem from igat wan fi blong pem evritaem yu mekem. Toktok wetem bos blong yu blong faenem aot wanem nao gudfala wei blong sanem mane i go bak long hom blong yu.
OL SAMTING BLONG TINGBAOT
Pei mo wanem oli katem: Praes blong yu long wan wan haoa maet i saon plante be igat ol samting we oli katemaot long Pei blong yu, mekem se mane we i stap sipos yu no lukaotem gud mo sevem, bambae taem yu go bak, maet yu no gat plante i stap yet.
Lanem wok: Ol wokman we hemi fes taem blong olgeta blong go long Niu Silan oli no save winim kaen mane we olgeta wokman we oli bin wok longwe bifo oli winim taem oli go bak from oli moa gud mo oli gat moa save long wok we oli mekem. Taswe yu mas andastanem se i gat plante samting blong lanem mo mbae i tekem taem blong lan long wok mo kam gud long wok we yu stap mekem.
Praes long wan wan pis wok: Praes long wan wan pis wok hemi moa gud bitim praes long wan wan haoa sipos yu wan wokman we yu wok kwik mo mekem wan gufala wok. Hemia from se oli pem yu folem wei we yu wok, minim se moa yu wok kwik mo gud, moa mane yu winim. I nid blong yu toktok wetem bos blong yu blong askem hem sipos hemi pem yu long praes blong wan wan pis wok o wan wan haoa.
Kavman blong Niu Silan mo bos blong yu oli andastanem se yu gat plan o gol blong yu we yu wantem kasem. Be i stap long yu nao blong yusum gudfala janis ia long beswe blong yu.
FASIN BLONG WOK
WANEM YU MEKEM BLONG BOS BLONG YU
Bambae yu mas folem gud ol samting we i stap long kontrak blong yu we yu saenem wetem bos blong yu, speseli:
- kam long wok long stret taem
- lukaotem gud ples we yu stap laef long hem
- gudfala fasin.
Mo tu yu mas folem ol loa blong Niu Silan. Sipos yu brekem loa, maet se polis blong Niu Silan hemi kam luk yu. Sipos oli sakemaot yu long wok blong yu, bambae yu nomo gat raet blong stap long Niu Silan.
Bos blong yu hemi ting se bae yu mekem wok we hemi askem. Yu mas wok taem i nid blong yu wok, inkludim long dei blong go long jios. Bambae oli putum ol haoa blong wok blong yu long agrimen blong wok blong yu. Moa yu wok, moa yu winim mane.
Hemi impoten blong save wok tugeta olsem wan tim. Toktok wetem lida blong tim blong yu o bos blong yu blong faenemaot wanem i nid blong mekem. Hemi gud blong luk wanem ol naraman oli mekem mo harem wanem oli talem long ol fasfala wik, bambae i helpem yu blong faenemaot wanem nao yu mas mekem. Bambae hemi tekem sam wik blong andastanem evri samting mo harem save.
Toktok wetem bos blong yu long saed blong wanem yu save mekem taem yu no wok. Oli save givim janis long yu blong mekem mo lanem ol niufala samting.
WANEM BOS BLONG YU HEMI MEKEM BLONG YU
Bos i pem yu from wok blong yu, be antap long hem bos blong yu hemi mas lukluk long plante samting blong lukaotem yu, olsem:
- faenem wan gudfala ples blong slip blong yu
- givim ol samting blong kuk mo laef long yu
- pem stret praes long wan haoa long yu
- meksua se yu gat inaf wok blong mekem
- meksua se yu gat transpot blong go mo kam long ples blong wok blong yu.
Bos i mas helpem yu long saed blong laef blong yu taem yu stap long Niu Silan blong meksua se yu oraet. Ol bos oli mas helpem yu blong faenem ol seves mo komuniti grup blong helpem yu long saed blong helt, pem ol samting long stoa, sport mo jios.
Kavman blong Niu Silan i mas givim agrimen blong hem long evri bos blong RSE blong meksua se oli ol gudfala bos mo oli save lukaotem evri samting we i nid blong lukaotem long saed blong ol wokman blong RSE, olsem wok, haos blong slip, sefti, ol samting olsem blong laef long Niu Silan.
Ol bos oli WANTEM se yu go lukim olgeta sipos yu gat wan problem. Yu no fraet blong go lukim olgeta!
BLONG SOLVEM PROBLEM
Sipos yu gat wan problem fes samting we yu shud mekem hemi blong tok wetem lida blong tim o bos blong yu. Yu save mekem yu wan o askem lida blong grup blong yu blong mekem. Mekem olsem blong oli save stretem problem kwiktaem.
Sipos yu no hapi wetem ansa blong bos blong yu, bambae yu shud lukim wan man blong Dipatment blong Leba. Ol man ia blong Leba oli wok long kavman mo oli stap blong meksua se ol bos oli onarem stret fasin blong givim wok long wokman.
Mo tu yu save go lukim wan yunion. Ol yunion oli stap blong lukaotem ol raet blong ol wokman long Niu Silan.
I gat ol defren wei blong meksua se ol bos oli harem voes blong yu taswe yu mas toktok wetem wan long ol man ia kwiktaem.
Sipos igat problem yu save lukim:
- Lida blong grup o bos blong yu
- Ripresentetif blong kavman blong yu we hemi Honorary Consul blong Vanuatu we i bes long Auckland, Mc Kenzie Kalotiti, long telefon namba 64 2121 647 22 or email: m.kalotiti@xtra.co.nz
- Leba Inspekta blong yu long namba 0800 20 90 20
- Yunion blong yu sipos yu wan memba
Yu save kontaktem tu ol ofis blong ples blong yu long Niu Silan:
- Citizen’s Advice Bureau (Sitisen’s Advaes Bureau)
- Community Groups (Komuniti grup)
- Free Law Service (Fri Loa seves)
- Settlement Support Service (Setelmen Sapot Seves)
Igat lis blong ol namba we yu save ring long hem i stap long lasfala pej blong infomesen pepa ia.
WOK
AGRIMEN
Yu shud risivim wan agrimen blong wok mo Bos blong yu o ripresentetif blong hem i shud eksplenem agrimen long yu.
Evri wokman long Niu Silan i mas gat wan agrimen blong wok. Hemi wan impoten pepa we i mekem i klia wanem yu mas mekem blong bos blong yu mo wanem bos blong yu hemi mas mekem blong yu.
Agrimen blong yu bambae hemi setemaot rul blong wok olsem we loa long Niu Silan i talem. Hemia hemi inkludim spel, pei long taem blong spel, wok long pablik holide mo dei blong sik.
KIL LONG TAEM BLONG WOK
Sipos yu gat wan aksiden, yu save askem help tru long dokta blong yu blong kasem sapot blong Accident Compensation Corporation (ACC), wan kampani we i lukaotem ol wokman taem oli kasem kil long wok. Yu pem fi blong ACC sem taem yu pem takis blong yu. ACC hemi olsem wan insurens we i kavremap kil long bodi blong yu we i shud help blong pem dokta mo meresin afta wan aksiden.
Hemia hemi inkludim meresin, dokta we i katem yu sipos i nid mo ol narafala spesel kea be ino inkludim sik olsem flu.
SIKNES WE INO LONG SAED BLONG WOK
ACC hemi no kavremap sik. Helt insurens nao hemi kavremap praes blong dokta mo meresin sipos yu sik taem yu stap long Niu Silan.
Yu mas pem blong karem insurens ia. Hemi save kavremap ol samting olsem dokta, meresin, bigfala trabol wetem tut, slip long hospitol, dokta blong katem man mo flaem aot sikman o sanem hem igo bak long hom kantri blong hem.
Yu save askem bos blong yu blong hemi helpem yu blong stretem insurens blong kavremap siknes.
PEPA BLONG ALAWEM YU BLONG WOK LONG NIU SILAN
Yu no save askem blong karem wan narafala kaen pepa blong wok long imigresen taem yu stap long Niu Silan. Sipos yu disaed blong lego bos blong yu, bambae oli no alawem yu blong stap long Niu Silan. Maet yu save muv blong go wok long wan defren RSE kampani, be Dipatmen blong Leba hemi mas agri long samting ia bifo hemi hapen.
Yu mas kam bak long hom blong yu long en blong kontrak blong yu. Sipos yu no rispektem pepa ia we i alawem yu blong wok long Niu Silan bambae oli save stopem yu blong go bak long Niu Silan.
Sipos yu rispektem ol rul blong pepa ia we i alawem yu blong wok long Niu Silan mo wan RSE i wantem yu blong yu wok long hem, bambae yu save go bak long Niu Silan long ol defren taem blong yia we i stap kam. Yu mas aplae bakegen blong karem pepa we i alawem yu blong wok long Niu Silan sipos yu wantem go bak.
YUNION
Ol yunion oli stap blong ripresentem ol wokman. Yu save joenem wan yunion long Niu Silan sipos yu pem fi. Wetem yunion, ol wokman oli save mekem se oli harem voes blong olgeta long saed blong ol problem long ples blong wok o karem sapot taem igat wan rao long wok. Sam long ol yunion oli gat ripresentetif blong olgeta long Pasifik we oli save lanwis blong yu.
LAEF
WETA
Mekrere long saed blong weta. Long Niu Silan ples i kolkol bitim ples blong yu we yu stap long hem mo maet yu wok aotsaed long sam tempereja we i kol.
Yu mas rere blong werem ol stret klos mo sus, yusum hot blanket blong bed blong yu mo swim long hot wota – ol samting ia i save helpem yu long taem blong kolkol. Hemi moa gud blong yusum plante blanket blong kipim yu hot long naet. Bambae igat ol kaen samting blong mekem ples i hot mo bos blong yu i save talem long yu olsem wanem blong yusum samting ia.
Nomata we hemi taem blong hotsan, hemia stat long manis Disemba go kasem Epril, hemi no hot olsem long Pasifik. Ol manis we i kolkol tumas hemi Julae, Okis mo Septemba.
Bos blong yu i shud tokbaot wanem mbae yu nidim sipos hemi askem yu blong kam wok long taem blong kolkol. Mo tu hemi save talem long yu wanem kaen weta i stap long ples blong hem.
HAOS O PLES BLONG SLIP
Yu save jekem wetem bos blong yu o ejen o ripresentetif blong RSE wanem haos bambae oli givim, mo wanem oli givim wetem haos ia. Ol bos oli andastanen se yu no save karem ol bigfala samting wetem yu, mekem se igat bed wetem ol sitbed mo ol nara samting we yu shud yusum. Be maet igat sam samting we yu save karem we i kam long ples blong yu blong mekem se yu harem gud moa.
I gat ol tul blong kuk, masin blong was mo swim long hot wota oli stap blong yu save yusum. Yusum wanem we oli putum blong yu yusum mo lanem hao blong yusum olgeta long stret fasin bambae oli sevem taem mo hadwok blong yu.
I stap long yu nao blong lukaotem gud haos blong yu mo kipim i klin. Sipos yu spolem wan samting, bambae maet se yu mas pem mo samting ia hemi sas.
KAKAE
Yu mas pem kakae blong yu. Ol man Niu Silan oli gat plante gudfala kakae we yu save pem long stoa.
Traem blong kakae ol gudfala samting, mo kakae plante. Tri (3) gud kakae long wan dei i shud givim yu pawa we yu nidim blong wok. Maet i nid blong yu kakae ol hevi kakae from weta mo wok we yu mekem oli mekem se yu nidim pawa. No traem blong kakae smol tumas o no mestem wan long ol kakae long dei. Dring plante wota.
Bos blong yu nao hemi shud stretem evri samting long saed blong kakae taem yu stap wok. Ol defren ples blong wok oli gat ol defren wei blong oganaesem kakae blong ol wokman. Sipos yu no hapi long saed ia yu go toktok wetem bos blong yu.
GUD HELT
Weta mo envaeromen blong wok long Niu Silan oli had long helt blong yu mekem se yu mas kipim yu yu hot, wasem klos blong yu oltaem mo werem ol klin klos evri dei, bambae hemi helpem yu blong gat gud helt.
Hemi impoten tumas blong wasem doti oltaem from doti i save go insaed long wan soa mekem yu sik. Hemi gud blong yusum ol sop we i save kilim bebet, kipim skin i klin oltaem blong mekem se yu no kasem sik olsem boela. Askem bos blong yu blong helpem yu blong faenem sop olsem.
Lukaotem gud helt blong yu bambae i helpem yu blong yu no kasem sik.
Igat wan narafala kaen helt we hemi impoten — hemia tingting mo maen blong yu. Bambae yu sori long famle blong yu mo yu mestem ples blong yu bitim wanem we maet yu ting. Taswe hemi gud blong sanem leta igo long olgeta, o telefon long olgeta, mo sanem mane.
Yu mas strong mo tingbaot se taem i pas kwiktaem. Tingting gud long wanem we yu kam blong mekem mo wok had. Tingbaot gol o plan we yu kam from long Niu Silan.
Sipos yu harem nogud i nid blong yu toktok wetem lida blong grup o bos blong yu, o wan ripresentetif blong kavman blong yu.
GO (BAK) HOM
Bambae yu lego Niu Silan long en blong kontrak blong wok blong yu wetem bos blong yu blong RSE. Sipos yu bin pem sam samting blong tekem igo hom wetem yu long plen, tingbaot se sipos wanem yu tekem i hevi bitim wanem we oli alawem bambae i sas. Oli alawem blong yu save karem ol samting we i kasem 20 KG nomo be sipos yu karem plante samting tumas mo i ova long 20 KG bambae yu nao yu mas pem yu wan ol wan wan kilo we i bitim 20 KG. Bos blong yu o kampani ino save pem blong yu. Hemi risponsibiliti blong yu wan nomo.
Yu mas traem blong sanem ol samting blong yu i kam hom fastaem. Toktok wetem bos blong yu long saed blong transpot blong helpem yu blong sanem ol samting blong yu i kam hom long wan gud praes. Mane we yu sevem long praes blong transpot mekem se yu gat moa mane long poket blong yu.
Tingbaot blong kipim IRD namba blong yu mo akaon namba blong yu long Bank long Niu Silan. Bambae yu nidim ol samting ia sipos yu go bak long Niu Silan anda long RSE long fiuja. Sipos yu wantem kipim bank akaon bIong yu long Niu Silan hemi open, i nid blong yu putum inaf mane blong kavremap ol fi blong bank. Mo tu kipim ol klos blong kolkol we yu bin pem taem yu stap long Niu Silan.
Blong kasem moa infomesen long saed blong laef blong yu long RSE, maet yu shud toktok wetem ripresentetif blong kavman blong yu abaot Faenansol Save o ol narafala kaen trening we maet igat.
CONTACT NUMBERS
Labour Inspectors / Inspeckta blong Leba 0800 20 90 20
RSE Unit at Department of Labour (Immigration New Zealand) / Unit blong RSE long Dipatmen blong Leba (Imigresen Niu Silan) 0508 55 88 55
Healthline / Heltlaen 0800 611 116
Settlement Support New Zealand / Setelmen Sapot Niu Silan 0800 776 948
Citizens Advice Bureau / Sitizens Advaes Bureau 0800 367 222
New Zealand Council of Trade Unions / Kaonsel blong Tred Yunion blong Niu Silan 0800 698 646
Emergencies: Police, Fire, Ambulance / Emejensi: Polis, Faea, Ambulens 111
JEKLIS BLONG PLEN
Bambae oli givim ol pepa long yu we yu nidim blong go long Niu Silan mo wok longwe. Yu mas kipim ol impoten pepa ia mo karem ikam wetem yu.
Jeklis
- Paspot wetem Visa blong Niu Silan
- Tikit blong plen
- Agrimen blong wok
- Pepa blong insurens (sipos igat)
- Laesens blong draevem trak (sipos yu gat)
- Mane blong yusum bifo yu kasem fes Pei blong yu
- Lis blong namba blong telefon long hom
- IRD namba long Niu Silan (sipos yu gat wan finis)
- Namba blong bank akaon long Niu Silan mo EFT-pos kad o ATM kad (sipos yu gat)
Plis meksua se oli raetem gud nem blong yu long tikit blong plen mo hemi semak long paspot blong yu.
